Cilj ovog rada je prikazati osnovna kemijska obilježja nusprodukata hidrotermickih procesa na temelju dosadasnjih istraživanja navedene problematike i usporediti ih s postojecom zakonskom regulativom u Hrvatskoj. U prikazanim radovima obrađena su istraživanja toksicnosti nusprodukata termalnih procesa obrade drva uz pomoc organskih otapala, i navedene su vrste spojeva koje se oslobađaju takvim postupcima. Kamdem, Pizzi i Triboulot (2000) navode da se formiraju u takvim procesima neke otrovni aromatski ugljikovodicni derivati fenantrena kao i ostalih vrsta poliaromatskih tvari. U tom se istraživanju također navodi da prisutnost takvih tvari u određenoj mjeri pridonosi povecanoj otpornosti termicki tretiranog drva napadu gljiva i ostalih bioloskih stetnika. Definitivna kolicina otrovnih i neotrovnih tvari u takvom drvu nije ustanovljena pa se ne može sa sigurnoscu reci u kojoj je mjeri takvo drvo sigurno sa zdravstvenog stajalista. McDonald i sur. (2002) su proveli istraživanja na borovini i ustanovili da je 90% ukupnog iznosa tvari oslobođenih tijekom susenja (405 g/m3 drva) cine hlapive organske komponente α – pinen i β – pinen. Vecina hlapivih komponenti oslobađa se tijekom ranih faza susenja, dok je emisija potencijalno opasnih tvari (formaldehid, acetaldehid, furfural) bila relativno mala (1, 1 ; 8, 7 ; i 0, 1 g/m3 drva) i dobro rasprsena u susionici. Pretpostavka je da navedene razine emisija ne utjecu bitno na okolis. U radu su također citirana istraživanja (McDonald, Gifford, Dare i Steward 1999 a) hlapivih komponenti prilikom susenja borovine u eksperimentalnoj vakuumskoj susionici. Hlapive su se komponente, zajedno sa vodenom parom, kondenzirale i prikupljale tijekom 114 sati susenja. Kemijskom analizom sirovog drva utvrđeno je da se 10% od pocetne kolicine monoterpena nalazi u kondenzatu iz susionice. Glavne grupe organskih komponenti pronađenih u kondenzatu bile se: alkoholni monoterpeni (endoborneol, α – terpineol i 1, 4 – terpineol), metanol, formaldehid, furfural i diterpeni. Ukupna kolicina ugljika i kisika u kondenzatu ukazuju na potrebu smanjenja koncentracije organskih komponenti prije ispustanja u okolis.
[1]
J. Zabkiewicz,et al.
CLONAL REPEATABILITY OF MONOTERPENE COMPOSITION OF CORTICAL OLEORESIN OF PINUS RADIATA
,
2011
.
[2]
A. McDonald,et al.
Assessment of air emissions from industrial kiln drying of Pinus radiata wood
,
2002,
Holz als Roh- und Werkstoff.
[3]
A. Pizzi,et al.
Heat-treated timber: potentially toxic byproducts presence and extent of wood cell wall degradation
,
2000,
Holz als Roh- und Werkstoff.
[4]
F. W. Taylor,et al.
The measurement of volatile organic emissions from drying southern pine lumber in a laboratory-scale kiln.
,
2000
.
[5]
R. Shmulsky.
Influence of lumber dimension on VOC emissions from kiln-drying loblolly pine lumber.
,
2000
.
[6]
R. Shmulsky.
Influence of drying schedule on VOC emissions from kiln-drying loblolly pine lumber.
,
2000
.
[7]
R. Shmulsky.
End-grain influence on VOC emissions from kiln-drying loblolly pine.
,
2000
.
[8]
A. McDonald,et al.
Monoterpene composition of radiata pine (Pinus radiata D.Don) sapwood from a 13 year old progeny trial
,
1999,
Holz als Roh- und Werkstoff.
[9]
A. McDonald,et al.
Characterisation of the condensate generated from vacuum-drying of radiata pine wood
,
1999,
Holz als Roh- und Werkstoff.
[10]
S. Avramidis,et al.
Characterization and treatment of condensates generated from softwoods that have been radio-frequency/vacuum kiln dried
,
1996
.
[11]
E. Roffael.
Formaldehyde release from particleboard and other wood based panels.
,
1993
.
[12]
M. J. Campbell,et al.
Chemical characterization of plywood veneer dryer emissions
,
1983
.