Rob Kitchin, Nicholas J. Tate (2000): Conducting Research into Human Geography: Theory, Methodology and Practice ; Prentince Hall, Harlow

Mogli bismo se složiti s rijecima autora ove nadasve korisne i prakticne knjige da je nedostajala knjiga koja bi obuhvatila sve komponente potrebne za stvaranje dobroga istraživaca na polju socijalne geografije. Zato smatram da ovo djelo treba predstaviti – kako studentima kao dobar prirucnik za pisanje diplomskoga rada i ostalih samostalnih radova, tako i vec etabliranim geografima – kao svojevrstan repetitorij i eventualan izvor novih informacija i ideja za njihove znanstvene radove iz socijalne geografije. Knjiga je sastavljena od 11 glavnih poglavlja te predgovora i priloga na njezinu kraju. Cijeli proces izradbe znanstvenoga rada predstavljen je u detaljno razrađenim fazama, a one su ujedno i poglavlja ove knjige. Generalno se može prepoznati jednostavnost izraza u objasnjenjima, koja nikako nije potisnula strucnost, informativnost i ilustrativnost. Vec u predgovoru autori objasnjavaju strukturu knjige i isticu da se knjiga ne treba citati linearno (poglavlje po poglavlje), nego da bi je trebalo percipirati poput prirucnika u kojem se svako poglavlje može koristiti zasebno. Ipak, preporucuju se poglavlja br. 1 (Thinking about research), br. 2 (Planning a research project) te br. 10 (Writing-up and dissemination). Navedena tri poglavlja primjenljiva su u svakom geografskom socijalnom istraživanju te bi ih svaki socijalni geograf trebao prouciti. Ostala poglavlja trebala bi se konzultirati, ovisno o vrsti istraživanja. Izvanredno je pregledna struktura ne samo cijele knjige nego i svakoga pojedinoga poglavlja. Naime, svako poglavlje dijeli se na niz potpoglavlja, a na kraju svakoga poglavlja nalazi se njegov sažetak, pitanja za razmisljanje te popis relevantne literature za daljnje proucavanje iznesene problematike. Time se jasno nazire da ovo djelo ima i elemente udžbenika, tj. uocljivo je didakticko oblikovanje, sto studentima olaksava svladavanje građe. U prvom poglavlju (Thinking about research) objasnjava se istraživacki proces i razliciti pristupi u analizi problema. Dan je pregled razlicitih filozofskih pristupa u suvremenoj socijalnoj geografiji te se istodobno istice prvorazredno znacenje uspjesnog povezivanja konkretnog istraživanja s teorijskom podlogom, odnosno jedinstva metodologije i prakse. Drugo poglavlje (Planning a research project) govori o racionalnosti planiranja znanstvenog rada, odnosno projekta, o problemu odabira teme, o strukturiranju plana istraživanja te o odabiru metoda u prikupljanju podataka i u njihovoj analizi. Nakon ova dva fundamentalna poglavlja, primjenljiva u svakom socijalnogeografskom istraživanju, slijede tri poglavlja koja se odnose na kvantitativnu analizu podataka, ne ukljucujuci tehnike prostorne analize. U trecem poglavlju (Data generation for quantitative analysis) obrađuje se problematika uspjesnoga strukturiranja baze kvantitativnih podataka paralelnim koristenjem primarnih (podaci dobiveni neposrednim istraživanjem putem ankete, intervjua itd.) i sekundarnih podataka (podaci iz razlicitih statistickih izvora). Cetvrto poglavlje (Preparing, exploring and describing quantitative data) u prvom redu daje smjernice za primjenu kompjutorskoga programa MINITAB u statistickoj analizi. Peto poglavlje (Analysing and interpreting quantitative data) bavi se pitanjima testiranja hipoteze, a posebnu vrijednost cini prezentacija osnovnih i specificnih statistickih metoda s primjerima koristenja u programu MINITAB. Nakon navedena tri poglavlja vezana za bazu kvantitativnih podataka, slijedi vrlo važno sesto poglavlje (Spatial analysis), u kojem je uz pregled osnovnih pojmova iz klasicne kartografije (podjela geografskih karata, kartografske projekcije, mjerila) istaknuta revolucionalna uloga GIS-a u geografskoj analizi. Osim definiranja osnovnih pojmova vezanih za GIS, isticu se mogucnosti njegove primjene u prostornim analizama. Kljucno znacenje pridaje se mogucnostima overlaya i konstruiranja buffera. Ovdje se nalazi i popis izvora digitalnih prostornih podataka s popisom web stranica. Slijede poglavlja vezana za kvalitativne podatke u socijalnogeografskoj analizi. Sedmo poglavlje (Producing data for qualitative analysis) govori o metodama prikupljanja primarnih i sekundarnih kvalitativnih podataka. U osmom poglavlju (Analysing and interpreting qualitative data) i u devetom (Analysing qualitative data using a computer) raspravlja se o analizi i sintezi kvalitativnih podataka te se istice važnost NUD-IST (Non-numerical Unstructured Data Indexing Searching and Theorising) programa u povezivanju ideja i stvaranju teorija o podacima. Deseto poglavlje (Writing-up and dissemination) predocuje nam tehnike stapanja dobivenih rezultata u znanstveni tekst. Naglasava se potreba koristenja razlicitih tehnika, ovisno o tome priprema li se znanstveni clanak za objavljivanju u znanstvenom casopisu ili se radi o pripremanju izlaganja na znanstvenom skupu. Autori nas podsjecaju i na strukturu znanstvenog clanka (uvod, metodologija, opis samog istraživanja, iznosenje dobivenih rezultata, zakljucak, literatura), s posebnim osvrtom na komponiranje slikovnih i tablicnih priloga u tekstu. Jedanaesto poglavlje (Final words) iznosi tri kljucna zakljucka, odnosno cilja ove knjige, a to su: 1. razumjeti važnost povezivanja teorije i prakse 2. znati prikupiti, analizirati i interpretirati kvalitativne i kvantitativne podatke 3. moci planirati i voditi znanstveno istraživanje u socijalnoj geografiji. Knjiga zavrsava izvanredno korisnim dodacima: tablicama vezanim za metodu uzorkovanja i obradbu statistickih podataka, primjerima intervjua, korisnim adresama za nabavu softwarea (MINITAB, ARC/INFO i ARC/VIEW, IDRISI, MAP-INFO, NUD-IST, SASPAC, SURPOP, GASP) te naravno vrlo bogatim popisom literature. Smatram da bi ovakav pregled metoda i tehnika u socijalnogeografskom istraživanju trebao biti dostupan svakom znanstveniku i studentu zainteresiranom za ovo podrucje te da je rijec o ponajboljem izdanju slicne tematike u recentnoj geografskoj literaturi.