Steel Slag Instead Natural Aggregate In Asphalt Mixture

S obzirom da se u Hrvatskoj ocekuje znacajan porast proizvodnje celika postupkom u elektrolucnim pecima, neophodno je vecu pozornost posvetiti pitanju zbrinjavanja elektropecne troske koja kao nus-proizvod u ovom procesu nastaje u kolicini do 15 % po toni celika. Iako je po svojim fizikalno-kemijskim karakteristikama elektropecna troska svrstana u skupinu neopasnog otpada, te ju je moguce odlagati na za to predvidena odlagalista bez opasnosti po okolis, to se rijetko primjenjuje, jer je trajno odlaganje troske skupo i zahtijeva veliku povrsinu, a vrijedne sastojine troske se zauvijek gube. Stoga je neophodno razmotriti elektropecnu trosku kao nus-proizvod i ne svrstavati je u metalurski otpad vec detaljno ispitati i u skladu s dobivenim rezultatima primijeniti kao vrijednu sirovinu u drugim industrijskim granama. U ovom radu su prikazani rezultati ispitivanja svojstava svježe elektropecne troske uzorkovane iz redovne proizvodnje celika u celicani CMC Sisak d.o.o., uz primjenu prethodne obrade koja obuhvaca hladenje tekuce troske na zraku i njeno gasenje vodom, drobljenje, magnetnu separaciju, usitnjavanje i granulometrijsko frakcioniranje u svrhu njene primjene u tehnologiji izrade asfaltnih mjesavina. Rezultati ispitivanja geometrijskih, fizicko- mehanickih svojstava i svojstva vremenske trajnosti na uzorcima vodom i zrakom hladene elektropecne troske, te usporedbe sa vrijednostima za prirodni kamen, osigurani su minimalni uvjeti za izradu mjesavina troske i prirodnog kamena koja se može primijeniti za u proizvodnji asfaltnih mjesavina. U usporedbi s prirodnim eruptivnim agregatom koji se koriste u asfaltnim mjesavinama na autocestama i cestama najvisih razreda prometnih opterecenja, ispitana troska ima jednako dobra fizicko-mehanicka svojstva, dok je prema otpornosti na poliranje znatno bolja. Posebna pozornost dana je sadržaju slobodnog CaO, a poglavito slobodnog MgO, koji mogu uzrokovati volumnu nestabilnost, a time limitirati uporabu troske u cestogradnji. Dobiveni rezultati su zadovoljili postavljene zahtjeve prema normama HRN EN 933-1, 3, 4, 6 ; HRN EN 1097-1, 6, 8 ; HRN EN 1367-2, 5 ; HRN EN 12697-11 i HRN EN 1744-1.

[1]  M. Silva,et al.  Caracterização microestrutural da escória de aciaria , 2006 .

[2]  Hu Shuguang,et al.  Effect of fine steel slag powder on the early hydration process of portland cement , 2006 .

[3]  H Motz,et al.  Products of steel slags an opportunity to save natural resources. , 2001, Waste management.

[4]  Burak Sengoz,et al.  Evaluation of steel slag coarse aggregate in hot mix asphalt concrete. , 2009, Journal of hazardous materials.

[5]  H. Kumar LABORATORY EVALUATION OF ELECTRIC ARC FURNACE SLAG AS A POTENTIAL WETLAND SUBSTRATE , 2007 .

[6]  Yang Wen-feng,et al.  Design and preparation of steel slag SMA , 2003 .

[7]  J. Hazemann,et al.  Environmental impacts of steel slag reused in road construction: a crystallographic and molecular (XANES) approach. , 2007, Journal of hazardous materials.

[8]  Carl-Johan Fogelholm,et al.  Dissolution of steelmaking slags in acetic acid for precipitated calcium carbonate production , 2007 .

[9]  J. F. Gomes,et al.  Leaching of heavy metals from steelmaking slags * , 2007 .

[10]  Graziella Bernardo,et al.  The use of oil well-derived drilling waste and electric arc furnace slag as alternative raw materials in clinker production , 2007 .

[11]  Geert-Jan Witkamp,et al.  Mineral CO2 sequestration by steel slag carbonation. , 2005, Environmental science & technology.

[12]  Anders Lagerkvist,et al.  Mineral phases in steel industry slags used in a landfill cover constuction , 2006 .

[13]  F. Engström,et al.  Characteristics of steel slag under different cooling conditions. , 2007, Waste management.

[14]  J. Gomes,et al.  Lixiviación de metales pesados a partir de escorias de acero , 2006 .

[15]  M. I. Sánchez de Rojas,et al.  Chemical assessment of the electric arc furnace slag as construction material: Expansive compounds , 2004 .