S obzirom da se u Hrvatskoj ocekuje znacajan porast proizvodnje celika postupkom u elektrolucnim pecima, neophodno je vecu pozornost posvetiti pitanju zbrinjavanja elektropecne troske koja kao nus-proizvod u ovom procesu nastaje u kolicini do 15 % po toni celika. Iako je po svojim fizikalno-kemijskim karakteristikama elektropecna troska svrstana u skupinu neopasnog otpada, te ju je moguce odlagati na za to predvidena odlagalista bez opasnosti po okolis, to se rijetko primjenjuje, jer je trajno odlaganje troske skupo i zahtijeva veliku povrsinu, a vrijedne sastojine troske se zauvijek gube. Stoga je neophodno razmotriti elektropecnu trosku kao nus-proizvod i ne svrstavati je u metalurski otpad vec detaljno ispitati i u skladu s dobivenim rezultatima primijeniti kao vrijednu sirovinu u drugim industrijskim granama. U ovom radu su prikazani rezultati ispitivanja svojstava svježe elektropecne troske uzorkovane iz redovne proizvodnje celika u celicani CMC Sisak d.o.o., uz primjenu prethodne obrade koja obuhvaca hladenje tekuce troske na zraku i njeno gasenje vodom, drobljenje, magnetnu separaciju, usitnjavanje i granulometrijsko frakcioniranje u svrhu njene primjene u tehnologiji izrade asfaltnih mjesavina. Rezultati ispitivanja geometrijskih, fizicko- mehanickih svojstava i svojstva vremenske trajnosti na uzorcima vodom i zrakom hladene elektropecne troske, te usporedbe sa vrijednostima za prirodni kamen, osigurani su minimalni uvjeti za izradu mjesavina troske i prirodnog kamena koja se može primijeniti za u proizvodnji asfaltnih mjesavina. U usporedbi s prirodnim eruptivnim agregatom koji se koriste u asfaltnim mjesavinama na autocestama i cestama najvisih razreda prometnih opterecenja, ispitana troska ima jednako dobra fizicko-mehanicka svojstva, dok je prema otpornosti na poliranje znatno bolja. Posebna pozornost dana je sadržaju slobodnog CaO, a poglavito slobodnog MgO, koji mogu uzrokovati volumnu nestabilnost, a time limitirati uporabu troske u cestogradnji. Dobiveni rezultati su zadovoljili postavljene zahtjeve prema normama HRN EN 933-1, 3, 4, 6 ; HRN EN 1097-1, 6, 8 ; HRN EN 1367-2, 5 ; HRN EN 12697-11 i HRN EN 1744-1.
[1]
M. Silva,et al.
Caracterização microestrutural da escória de aciaria
,
2006
.
[2]
Hu Shuguang,et al.
Effect of fine steel slag powder on the early hydration process of portland cement
,
2006
.
[3]
H Motz,et al.
Products of steel slags an opportunity to save natural resources.
,
2001,
Waste management.
[4]
Burak Sengoz,et al.
Evaluation of steel slag coarse aggregate in hot mix asphalt concrete.
,
2009,
Journal of hazardous materials.
[5]
H. Kumar.
LABORATORY EVALUATION OF ELECTRIC ARC FURNACE SLAG AS A POTENTIAL WETLAND SUBSTRATE
,
2007
.
[6]
Yang Wen-feng,et al.
Design and preparation of steel slag SMA
,
2003
.
[7]
J. Hazemann,et al.
Environmental impacts of steel slag reused in road construction: a crystallographic and molecular (XANES) approach.
,
2007,
Journal of hazardous materials.
[8]
Carl-Johan Fogelholm,et al.
Dissolution of steelmaking slags in acetic acid for precipitated calcium carbonate production
,
2007
.
[9]
J. F. Gomes,et al.
Leaching of heavy metals from steelmaking slags *
,
2007
.
[10]
Graziella Bernardo,et al.
The use of oil well-derived drilling waste and electric arc furnace slag as alternative raw materials in clinker production
,
2007
.
[11]
Geert-Jan Witkamp,et al.
Mineral CO2 sequestration by steel slag carbonation.
,
2005,
Environmental science & technology.
[12]
Anders Lagerkvist,et al.
Mineral phases in steel industry slags used in a landfill cover constuction
,
2006
.
[13]
F. Engström,et al.
Characteristics of steel slag under different cooling conditions.
,
2007,
Waste management.
[14]
J. Gomes,et al.
Lixiviación de metales pesados a partir de escorias de acero
,
2006
.
[15]
M. I. Sánchez de Rojas,et al.
Chemical assessment of the electric arc furnace slag as construction material: Expansive compounds
,
2004
.