INDICATORS OF MORBIDITY, MORTALITY AND DRUG UTILIZATION IN THE CITY OF ZAGREB

Cilj Starenje stanovnistva utjece na tip pobola i razloge zbog kojih se traži lijecnicka pomoc. Cilj rada je analizom zdravstvenih indikatora i izvanbolnicke potrosnje lijekova procijeniti zdravstveno stanje i potrebe stanovnistva u Zagrebu. Metode Koriste se podaci vitalne statistike i zdravstveno statistickih istraživanja. Analizira se potrosnja lijekova s režimom izdavanja na recept, koristeci ATK sustav i definirane dnevne doze Svjetske zdravstvene organizacije. Testiranje postavljenih hipoteza izvedeno je primjenom  2 – testa, za ocjenu statistickih znacajnosti u morbiditetu razlicitih dobnih skupina. Rezultati Najveci indeks koristenja primarne zdravstvene zastite bio je iznad 65 godina (98, 8 %), uz 7, 5 izvrsenih pregleda po stanovniku. Hipertenzivne bolesti, su znacajno zastupljenije u najstarijoj populaciji u odnosu na ostale starosne skupine ( 2=27, 3 ; p< 0, 05), kao i bolesti intervertebralnih diskova i ostalih dorzopatija ( 2=13, 43 ; p< 0, 05). Psiholeptici su tijekom 2001. godine, prema broju DDD, na prvom, pripravci koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav na drugom, blokatori kalcijevih kanala na trecem mjestu propisanih skupina lijekova. U skupini psiholeptika prevladavaju benzodiazepini. Dvije najznacajnije skupine uzroka smrti, cirkulacijske bolesti i neoplazme, bilježe u Zagrebu od 1971. do 2001. godine stalan rast (cirkulacijske bolesti 43, 7% ; neoplazme 55, 1%). Zakljucci Starenje stanovnistva reflektira se porastom stope ukupnog mortaliteta te padom standardiziranog mortaliteta po dobnim skupinama. U promatranom razdoblju u porastu je mortalitet uzrokavan cirkulacijskim i malignim bolestima, dusevnim te endokrinim bolestima pa javnozdravstvene prioritete treba usmjeriti ka prevenciji kronicnih bolesti. Podaci o prekomjernoj potrosnji benzodiazepina i skupih antihipertenziva ukazuju na potrebu trajne edukacije lijecnika u svrhu racionalnijeg propisivanja lijekova.